Nova

Nova

19. maj 2026.

ZANIMLJIVA IZLOŽBA RUSKE UMETNOSTI U PARIZU

Kolekcionarsko blago Vladimira Pešića

U čast proslave desetogodisnjice postojanja, Ruski duhovno-kulturni pravoslavni centar u Parizu otvara izložbu “Visovi ruskog slikarstva XIX-XX veka. Remek-dela iz Zbirke Vladimira Pešića”, koja će biti održana od 20. maja do 30. juna 2026. godine.

Trideset I sedam godina kolekcionarskog iskustvai rada, kao i brižljiv odabir dela ruskih majstora slikarstva, uvrstili su Vladimira Pešića u jednog od najznačajnijih kolekcionara ruske umetnosti van granica Rusije. Po svojim dometima, kao i po besprekorno osmi- šljenom odabiru umetnika i njihovih dela ova Zbirka prevazilazi uobičajene rezultate kolekcionarskog pregnuća. Za pojedinim delima i njihovim autorima Vladimir Pešić strpljivo je tragao godinama, čak i decenijama i ova Zbirka bi se pre mogla nazvati muzejskom zbirkom najznačajnijih pravaca ruske likovne umetnosti druge polovine 19. i prve polovine 20. veka. Zbirku Vladimira Pešića čini više od 330 slika i dela primenjene umetnosti ruskih i stranih autora, ikona i jedinstvenih antikvarnih predmeta od slonovače.

Zbirka je više puta predstavljana javnosti na prestižnim umetničkim izložbama, kao i na pet samostalnih izložbi u Srbiji. Sve izložbe imale su izuzetan uspeh u medijima i naišle su na topao odjek kod brojnih posetilaca. IzÌožba u Parizu, pod nazivom Visovi ruskog sikarstva XIX-XX veka, Remek-dela iz Zbirke Vladimira Pešića”, osmišljena je kao vizuelno putovanje kroz 150 godina istorije ruske umetnosti.

Bice predstavljeno 18 dela koja obuhvataju 12 pravaca ruske umetnosti XX i XX veka: realizam, impresionizam, postimpresionizam, ruski modern, neoruski stil, kubizam, kubofuturizam, suprematizam, konstruktivizam, socijalistiäki realizam, nonkonformizam i ekspresionizam. Sva dela imaju visoku umeticku vrednost- to su remek-dela I dela istaknuth umetnika. Istovremeno, izložba imai prosvetiteljski karakter: upoznaje publiku kako sa različitim pravcima ruske unetnosti, tako I sa važnim trenucima ruske istorije. Sve slike biće prvi put prikazane javnosti.